Tragom predaka

Vraćamo se ponovo u oblast Skadra i u srednji vek. Kao što je pisano u ranijim objavama na ovom blogu, lingvisti i istoričari su ti koji povezuju porodicu Let iz Kuševa u Hotima kod Skadarskog jezera sa porodicom Grkinja/Grkinjić iz njemu obližnjeg Kadaruna kod Skadra. To je izgleda i jedino pošteno što su, izuzev Mitra Pešikana, uradili. Uvažena i cenjena Milica Grković, sada slobodno mogu da kažem, halucinira (namerno ili slučajno) kada u Kuševu, na metohu manastira Dečani, vidi arbanaški katun, sa većinskim arbanaškim stanovništvom. Ona nateže priču da se uklopi u narativ o arbanaškom poreklu tog stanovništva u nemanjićkoj Zeti, u periodu oko 1330. godine. Ona, isto slobodno mogu da kažem, zloupotrebljava činjenicu da su tu našle svoje sklonište izbeglice iz Drača, GRČKOG, epirskog,  vizantijskog Drača, a ne albanskog ili arbanaškog!! To je ta grčka zemlja odakle su došli Grkinići , tj. oni iz porodice Let koje će prozvati tako, ne samo zato što se Lazorova žena zvala Grkinja!!...

Pre nego što nastavim dalje da pišem o bilo čemu mislim da je vrlo važno obraditi ovu temu, o kojoj se na našim prostorima ne zna ništa ili se zna vrlo malo. Zato što i kroz tu prizmu treba gledati istorijska dešavanja na ovim prostorima, a možda čak i savremene odnose. Čak i ukoliko se zna ponešto o ovome to znanje je u uskom krugu istoričara i drugih istraživača, akademskih ili amaterskih, ali među ovdašnjim narodom ta svest je vrlo mala. Svi smo ropstvo na ovim prostorima povezivali isključivo sa pojavom Turaka. Međutim pre njih, a zatim i uporedo sa njima, postojalo je robovlasništvo koje je bilo vrlo unosna grana ekonomije. Postojalo je nekoliko glavnih centara gde se odvijala ova trgovina, sa gradskim trgovima na kojima se odvijala trgovina robljem - doslovno pijacama roblja! To su uglavnom bili primorski gradovi poput Zadra, Šibenika, Trogira, Splita, Dubrovnika kao glavnog centra, Kotora, Bara, Ulcinja, itd. Međutim, glavna i najtragičnija tržnica, ona prva na koju su stizali r...